Novosti
TREBA LI RAČUNATI SAMO NA GRAĐANSKU ODGOVORNOST

Ograničenja za necijepljene osobe - ekstremna mjera ili prijeka potreba
Objavljeno 14. siječnja, 2021.
Španjolska osniva registar osoba koje se ne žele cijepiti, a Grčka želi uspostavu potvrde o cijepljenju

Cijepljenje protiv COVID-19 nije obvezno, ali se sve češće postavlja pitanje hoće li necijepljenima osobama pojedine države, institucije i tvrtke ograničiti kretanje ili pristup nekim pravima i sadržajima.
Pojedine zemlje već promišljaju o tome što učiniti s onima koji se neće cijepiti i predstavljat će potencijalnu opasnost od novog širenja zaraze koronavirusom.



Radikalna mjera

Primjerice, Španjolska planira uspostaviti registar ljudi koji se ne žele cijepiti protiv novog koronavirusa i podijeliti ga s ostalim zemljama članicama Europske unije, premda ga neće objaviti. Grčka poziva na uspostavu potvrde o cijepljenju na razini Europske unije kako bi se obnovila prekogranična putovanja pogođena u pandemiji.


"Možda će biti nekih ograničenja za ljude koji se neće cijepiti u smislu putovanja avionima, odlaska na koncerte, grupno druženje ili nešto tako jer moramo dostići jednu razinu građanske odgovornosti", rekao je nedavno epidemiolog Branko Kolarić.


O mogućim ograničenjima, primjerice za putovanja ili pristup restoranima i drugim okupljalištima većeg broja ljudi, onima koji će se odbiti cijepiti, sociolog Dragan Bagić kaže kako smatra da je to dosta ekstremna mjera. Stoga dodaje kako je gotovo siguran da ona neće biti poduzeta, osim ako situacija ne bude ekstremna u smislu da se pandemija nastavi u stalnim ciklusima, a procijepljenost bude niska, tj. da otpor cijepljenju bude previsok pa da bude nužno poduzeti neke radikalne mjere.


"To mi se čini kao prilično radikalna mjera iz raznih perspektiva - ustavnopravnih, političkih i društvenih - jer je to neka vrsta segregacije ljudi. Zamalo da biste onda imali kaste, jer bi to na neki način uspostavljalo da oni koji nisu procijepljeni imaju status ‘nedodirljivih‘ ili ‘prljavih‘, kojima je onda zabranjen pristup na razna mjesta i miješanje s onima koji su ‘čisti‘. Mislim da je to više nekakvo promišljanje, pa možda i malo strašenje, da se potakne na cijepljenje, ali ne vjerujem da bi do takvog scenarija moglo doći, osim ako situacija doista ne bude katastrofalna, u smislu da se jako mali broj ljudi odazove cijepljenju, a na neki se način kolanje virusa intenzivno nastavi", ističe Bagić.


On smatra da su tu dvije stvari ključne. Jedna je, kaže, racionalno podsjećanje na činjenicu da smo svi cijepljeni s puno raznih cjepiva i da je mizeran postotak ljudi imao nuspojave. Toga se ljudi, jednostavno, trebaju sjetiti jer to za njih nije nešto novo. Imaju djecu koja su uglavnom cijepljena, a i sami smo svi primili niz cjepiva, dodaje. Druga bitna stvar je, prema njegovim riječima, objektivno i transparentno prikazivanje podataka o nuspojavama konkretnog cjepiva.


Bagić naglašava da u svakom slučaju smatra kako je važno da procijepljenost bude visoka, pogotovo jer se čini da cjepivo protiv koronavirus stvara dugotrajniji imunitet nego što se prvotno činilo. "Nije nam cilj svaku sezonu ponovno se vraćati u ovu situaciju, cilj je da se na neki način iziđe iz ovog ciklusa i da se život nastavi normalno. Naime, kada se brojke svedu na vrlo male, ako i bude određeni porast broja slučajeva zaraze koronavirusom, on bi trebao biti minimalan", kaže nam Dragan Bagić.


Isto smo pitanje, o ograničavanju onih koji se ne žele cijepiti, postavili i Zvonimiru Laucu, osječkom profesoru emeritusu ustavnog prava. On kaže kako je tu jedno pitanje materijalnih prava, a drugo procesnih prava, što je, dodaje, samo teoretski razdvojeno.

Pitanje morala

"Hoću reći da su ljudska prava i temeljne slobode karakteristika demokracije. Čovjek mora biti slobodan, neovisan i imati mogućnost da se ponaša na onaj način koji on smatra da je ispravan, ali u skladu s pravilima igre, koje društvo, država kao takva, ipak nameće. Prema tome, konkretno pitanje je što o tome misli struka. Ako struka dokaže i pokaže, a onda se to i povjeruje - znači dobiva legitimitet, da je ugroza kao takva jača od interesa pojedinca, onda svaka država ima mogućnosti da na određeni način ograniči ta ljudska prava kao takva. Dakle, procedura je važna zato što se to ne može prepustiti pojedincu, odnosno nekoj skupini - eliti ili vlasti samoj po sebi, nego treba raditi na tome da ta ideja bude prihvaćena. Ako je ona prihvaćena, onda tu nema spora. Ako većina misli da se treba ponašati tako da ne smije ugrožavati druge, na temelju svojih sloboda koje ima, onda tu nema nikakvih problema. No ako to ne bude tako, onda se tu nameću ozbiljni problemi i sve se to još, naravno, ispolitizira", upozorava Lauc.

Smatra da, kada se većina ljudi cijepi, možemo očekivati poteze koji bi išli u tom smjeru da se neke stvari pokušaju ograničavati onima koji nisu željeli biti cijepljeni. Samo to, kaže, ovisi o konkretnoj epidemiološkoj situaciji, što je pitanje koje nije isto u Hrvatskoj, SAD-u ili negdje drugdje - je li zdravlje građana ugroženo, a uz to ide i pitanje je li zdravlje pojedinca, a pojedinci čine narod, ugroženo. "To je vrlo ozbiljno pitanje. Glavni prijepori u Hrvatskoj bi se trebali voditi upravo na taj način. Znači, mogu li se ta prava na legalan i legitiman način ograničiti. Postavio bih i pitanje morala, koje mene intrigira, jer moral mora biti jači od prava ili političkih stajališta. Prema tome, tu je moralno pitanje smijem li ja, s obzirom na svoju komotnost, neukost ili nešto drugo, ugrožavati druge. Jer, svi problemi ovoga svijeta su u krizi morala", zaključuje Lauc.


Igor Bošnjak
transparentno
BITNO JE TOČNO INFORMIRANJE I EDUKACIJA GRAĐANA
VEĆINA ĆE RACIONALNO ODLUČITI
"Prema svemu što vidimo, iz zemalja koje su već napredovale u cijepljenju stanovništva, sporan je bio tek minimalan, zanemariv broj slučajeva. Držim da su to stvari koje treba uporno ponavljati te da će većina ljudi onda donijeti racionalnu odluku. Možda će postojati neka manjina koja će se tome opirati, ali to i nije presudno ako se postigne solidna razina procijepljenosti. Nije nužno da to bude 100 posto, već će od 70 do 80 posto cijepljenih biti dovoljno. Ako bude desetak posto onih koji će biti tvrdokorno protiv cijepljenja, to neće biti javnozdravstveni problem", zaključuje Dragan Bagić.
Zvonimir Lauc

ustavni stručnjak

NIJE RIJEČ SAMO O OSOBNOJ ZAŠTITI, VEĆ I O EMPATIJI

Prof. Lauc ističe kako postoji upotreba prava, ali i zloupotreba prava. Naglašava kako svatko ima obvezu koristiti prava na primjeren način, ali ne ih i zloupotrebljavati. "Zaštita zdravlja nije samo moja osobna zaštita. Odluka hoću li se cijepiti ili neću govori o tome imam li i socijalni osjećaj, empatiju prema drugima. Ako se ne cijepim, ugrožavam li ja time druge?" kaže Lauc. I on očekuje da će to pitanje uskoro biti na dnevnom redu, što se već i sada naznačava kada se spominje, primjerice, pristup avionskim vezama, koncertima, turističkim putovanjima... "Ali to jedna ozbiljna i odgovorna država mora što transparentnije rješavati, znači koristiti znanja", ističe.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U SAMOIZOLACIJI SE TRENUTNO NALAZI 929 OSOBA

U OBŽ na koronavirus novopozitivna 71 osoba

2

MJESEČNO POTROŠE DO 500 KUNA

Hoće li više cijene cigareta promijeniti navike pušača?

3

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

19 oboljelih, jedna osoba preminula