Novosti
25 GODINA NACIONALNE VALUTE

Hrvatska kuna je od uvođenja 1994. godine do danas bila kvazimarka, odnosno kvazieuro
Objavljeno 29. svibnja, 2019.
S obzirom na prednosti uvođenja eura, moglo bi se dogoditi da kuna ne dočeka 30. obljetnicu

U četvrtak, 30. svibnja, obilježit ćemo u Hrvatskoj točno 25 godina od uvođenja kune. Tog, 30. svibnja 1994., a slavio se tada Dan državnosti, kuna je kao trajna nacionalna valuta zamijenila privremeni hrvatski dinar, uveden 1991.


Prije 25 godina zemlju je vodio predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik hrvatske Vlade bio je Nikica Valentić, a potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro. Prije pet godina, prigodom okrugle obljetnice uvođenja hrvatske kune, Škegro je u razgovoru za naš list podsjetio da je hrvatski dinar bio privremena valuta u procesu razdruživanja, obrambenog rata i iz Jugoslavije naslijeđenih loših ekonomskih politika i neravnoteža. Napomenuo je i da je hrvatski dinar izdavalo Ministarstvo financija, a ne središnja banka. Odluka o uvođenju kune kao trajne i stabilne valute donesena je 1. listopada 1993., odnosno istoga dana kada je donesena i odluka o početku provedbe stabilizacijskog programa. Kako je Škegro objasnio, prije uvođenja kune bilo je potrebno provesti antiinflacijski dio programa, tako da je u posljednjih sedam mjeseci postojanja hrvatski dinar bio valuta koja je poslužila stabilizaciji te je kuna došla na uređen teren.

Stabilan tečaj

Vrijednost kune u odnosu prema najprije njemačkoj marki, a potom i euru u tih 25 godina nije se mnogo mijenjala. Hrvatska narodna banka cijelo je vrijeme održavala stabilan tečaj. Mnogi poduzetnici, ponajprije izvoznici, ali i pojedini ekonomisti drže da je vrijednost kune precijenjena i da je to jedan od velikih problema koji smanjuje konkurentnost hrvatskih proizvoda u inozemstvu te sprječava veći izvoz. Međutim većina ekonomista dokazat će brzo da to nije tako te da konkurentnost domaće proizvodnje ne ovisi o tečaju kune.


Škegro je i prije pet godina govorio da Hrvatska treba uvesti euro što prije, ispunjavajući potrebne uvjete. Naglasio je da se veća konkurentnost postiže strukturnim reformama, a ne tiskanjem kuna, odgovarajući mnogim zagovornicima deprecijacije kune, odnosno promjene tečaja u odnosu prema euru. Škegro je kazao kako "kuna, dok postoji, mora biti ono što je de facto uvijek bila i što jedino može (bez hiperinflacijskog kaosa) - kvazimarka, kvazieuro".


Te Škegrine riječi zapravo je odlično potvrdio naš ekonomist Velimir Šonje, koji je u utorak na svome Ekonomskom labu o kuni rekao kako ona nikada nije zaživjela kao prava valuta te da je zakazala u dvije od tri glavne funkcije novca. "Prva funkcija novca je mjerilo vrijednosti. Kuna funkcionira kao mjerilo vrijednosti za predmete manje vrijednosti - od novina i kava do perilica za posuđe. Međutim, kada je riječ o vrijednostima automobila, nekretnina, brodova, nasljedstava ili zemlje, u Hrvatskoj je mjerilo vrijednosti oduvijek bila njemačka marka. Na početku 1999. štafetnu je palicu preuzeo euro. Druga funkcija novca je sredstvo razmjene (plaćanja). Tu stvari stoje malo bolje za kunu. Vlada zakonom zabranjuje korištenje drugih valuta kao sredstva plaćanja u zemlji. Prisila daje rezultata. Srećom, nikome nije palo na pamet prisilom utjecati na valutu štednje. To je treća funkcija novca. Ne postoji normalna zemlja na ovome svijetu koja bi ljudima branila štednju u stranoj valuti. Strah od bijega novca iz zemlje snažno ograničava vlasti u donošenju loših odluka. Zbog toga u našem bankovnom sustavu više od pola bilančne svote čine devize, a udjel devizne štednje u ukupnoj štednji stanovništva još je veći, kreće se oko 65 posto. Dakle, kuna je zakazala u funkciji štednje", naglašava Šonje.


Hrvatska se još pri ulasku u Europsku uniju opredijelila za uvođenje eura, koji će zamijeniti kunu.
Većina za euro

Krajem listopada 2017. Vlada i Hrvatska narodna banka predstavile su Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj, kojom je otvorena javna rasprava o uvođenju eura. "Trenutačno smo u fazi razgovora s Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom (ESB) i našim europskim partnerima; moramo obaviti brojne pripremne aktivnosti za ulazak u tečajni mehanizam ERM II. Pismo koje potpisujemo ministar financija i ja jedan je od koraka u tom smjeru, a bit će poslano Eurogrupi. U njemu izražavamo želju za ulaskom u ERM II te preuzimamo određene obveze. Riječ je ponajprije o tzv. bliskoj suradnji, a to de facto znači ulazak u okvir bankovne unije i prenošenje supervizorskih ovlasti na ESB. Pismo će biti poslano kad s našim europskim partnerima dogovorimo za obje strane prihvatljiv sadržaj, a na tome trenutačno radimo", rekao je guverner HNB-a Boris Vujčić na javnoj tribini u Kući Europe krajem travnja. Vujčić je istaknuo kako HNB svakih šest mjeseci provodi anketu o uvođenju eura na nacionalnom uzorku te da 52 posto građana podržava uvođenje eura, a 40 ih je posto protiv.


Zanimljivo je da tri četvrtine protivnika kao glavni razlog navode velik rast cijena nakon uvođenja eura. Guverner je kazao kako je riječ o mitu, jer se u zemljama koje su do sada uvele euro nije dogodilo znatno poskupljenje. Vujčić je objasnio da se s učinkom uvođenja eura često miješa učinak inflacije u dugom roku, navevši kako su cijene i u Hrvatskoj posljednjih 20 godina porasle iako nismo imali euro. "Inflacija uvijek postoji, odnosno bit će poskupljenja i nakon uvođenja eura, koja neće biti povezana s promjenom nacionalne valute", objasnio je Vujčić.
S obzirom na političku odluku državnog vrha i prednosti koje Hrvatskoj donosi ulazak u eurozonu, lako bi se moglo dogoditi da hrvatska kuna ne dočeka svoju 30. obljetnicu.
Igor Mikulić
Boris Vujčić

guverner HNB-a

Hrvatska narodna banka svakih šest mjeseci provodi anketu o uvođenju eura na nacionalnom uzorku te 52 posto građana podržava uvođenje eura, a 40 ih je posto protiv.
ECB će biti hrvatska banka koliko i njemačka
Velimir Šonje je na Ekonomskom labu istaknuo da niti je kuna "naša", niti je euro "tuđa" valuta. Objasnio je da će i upotrebu eura u Hrvatskoj urediti propisi koje je donio ili će donijeti Hrvatski sabor. Nadalje kaže kako je i Europska središnja banka (ECB) institucija čiji je osnivač HNB. "Odluke u ECB-u ne donosi šest tehnokrata koji čine Izvršni odbor, nego se njih šest s guvernerima središnjih banaka država okuplja u Upravno vijeće, u kojem se dijeli 21 glas. Kada glasa, hrvatski guverner nema glas s težinom udjela Hrvatske u kapitalu ECB-a (oko 0,8 %), nego njegov glas teži jednako kao i glas drugih, uključujući i guvernera Bundesbanka. Stoga ECB nije samo hrvatska središnja banka, ali je naša koliko je i tuđa - baš koliko i njemačka ili talijanska. Uz to, hrvatskome guverneru ni sada nitko ne smije naložiti što da radi, tako da u tom smislu, kada i ako HNB u budućnosti postane dio eurosustava, neće nastati velika razlika", između ostaloga kaže Šonje.
"Nestaju" lipice
U povodu 25. obljetnice uvođenja kune središnja banka izdala je prigodnu kovanicu od 25 kuna, koja će, u količini od 30 tisuća komada, u optjecaj biti puštena 30. svibnja ove godine. Zanimljivo je da se kovanice od jedne i dvije lipe ne puštaju u optjecaj od 2009. godine, nego samo u numizmatičkim kompletima, premda su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja. Ostale kovanice izdane neparnih godina imaju hrvatske nazive biljaka i životinja, a parnih latinske nazive. Novčanice od pet kuna, koje se rijetko sreću, također se već neko vrijeme ne puštaju u optjecaj, ali su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja. Kovanice kuna proizvode se u Hrvatskom novčarskom zavodu, a novčanice se tiskaju u minhenskoj tiskari Giesecke+Devrient Currency Technology, kao i u Österreichische Banknoten-und Sicherheitsdruck u Beču.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana