Novosti
URAVNILOVKA ILI PREVEDNOST?

Univerzalni osobni dohodak postaje ozbiljna ideja u EU
Objavljeno 23. lipnja, 2017.

Univerzalni osnovni dohodak - UBI (Universal Basic income) koncept je opće socijalne mjere koja u zadnje vrijeme izaziva mnogo polemike. Riječ je o minimalnom iznosu koji bi primao svaki član zajednice - bezuvjetno. Pitanje je kako si uopće možemo priuštiti ovakvu univerzalnu socijalnu beneficiju?

UBI može vrlo lako biti opravdan moralnim i filozofskim argumentima koji u svakom trenutku mogu prevagnuti nad pitanjima ekonomske efikasnosti. UBI je stvar iskorjenjivanja siromaštva i osiguravanja socijalne pravde. Mnogi liberalni ekonomisti tvrde da, bar kada je riječ o zapadnim demokracijama, svi žive u besklasnom društvu bez kasta, u kojem se svatko može izdići svojim radom iz siromaštva. To se smatra socijanom pravdom - teoretski.

No, istina je da naše osobno bogatstvo i prihodi mnogo više ovise o našim roditeljima i njihovim roditeljima, nego o vlastitim odlukama i radu koji smo uložili.

Budući da toliko mnogo ovisi o privatnoj baštini, postoji potreba za socijalnom dividendom.

Istina je da se nismo rodili jednaki, ni u smislu talenata, ni u smislu socioekonomske pozadine koja određuje našu početnu poziciju. Tako da je smjer u kojem ćemo se razvijati i što ćemo postati - odeređen vanjskim utjecajima.

Ekološka pravednost

Postoji još jedan temeljni argument za uvođenje univerzalnog osnovnog dohotka - ekološka pravda.

Bogati zarađuju profit zagađujući i isrpljujući prirodne resurse, dok siromašni ljudi - ili generalno - prekarijat, oni su koji koji trpe zagađenje.

Kada se to uzme u obzir, UBI bi uspostavio kompenzaciju za zagađenje izazvano nuspojavama stvaranja profita.

Socijalna pravda, međutim, nije kraj pozitivnih strana. UBI daje slobodu koja sve više nedostaje u vremenu sveprisutne kontrole, a suština demokracije je sloboda i pravo građana da kaže “ne”. “Ne” ponižavajućim poslovima koje ne želi raditi, “ne” nečovječnom gazdi, nehumanim uvjetima rada i “ne” birokratskoj kontroli i uredu za nezposlene. Kako je izjavio profesor Guy Standing koji je istraživač u Školi za Orijentalne i afričke studije na Sveučilištu u Londonu i supredsjednik Basic Income Earth Network (BIEN), 99 posto ljudi žele poboljšati svoj život, a UBI ih neće spriječiti u tome da to i dalje žele.

Emancipatorski efekt univerzalnog osnovnog dohotka golem je, kaže prof. Standing.

Postoji i treća temeljna prednost univerzalnog temeljnog dohotka - on jednostavno povećava ljudske kapacitete i društveni kapital. Osjećaj nesigurnosti smanjuje inteligenciju i nemoguće je donijeti racionalne odluke ako se osjećate nesigurnima. I obrnuto, osjećaj sigurnosti povećava našu mentalnu kompetenciju, naše opće razumijevanje, našu toleranciju i altruizam.

Društvena odgovornost

UBI je sada implementiran kao pilot-projekt u Finskoj - 2000 slučajno odabranih nezaposlenih Finaca primaju 560 eura mjesečno za dvogodišnje razdoblje od 1. siječnja.

- Finski eksperiment ne testira UBI, jer to nije univerzalni dohodak, nego je dizajniran samo za nezaposlene. No, mogu već sada reći da će rezultati biti pozitivni, jer to će potvrditi da nije nužno prisiliti ljude na posao - kaže prof. Standing. O ovom finskom projektu već se raspisao i ugledni The Economist u zadnjem broju.

Događaju se i drugi slični pilot-projekti diljem svijeta, uključujući i tri u Indiji. Ti su programi bili tako uspješni da indijska vlada razmatra uvesti UBI za stalno. Prema vladinoj studiji, Indija može podnijeti taj trošak samo preusmjeravajući sadašnje subvencije koje danas ne dopiru do siromašnih. Slično pitanje moglo bi se postaviti i u Hrvatskoj, jer je pitanje koliko od novca koji se daje na socijalu dopire do krajnjih korisnika.

Iako se tvrdi da postoje loše strane ove ideje, eksperimenti govore sasvim drugačije.

- Ako svi primaju UBI, u zajednici to nameće moralni imperativ ljudima da se ponašaju odgovorno - objašnjava prof. Standing.

Vuk TEŠIJA
Kulturne predrasude

- Ne stoje teze da UBI nije rješenje za svako društvo i da neke kulture nisu spremne za to. Primjerice u Poljskoj je jedna od najnižih razina socijanog kapitala u Europi, s minimalnim javnim i privatnim povjerenjem, što često dovodi do niske društvene odgovornosti. Posljedice su to desetljeća komunizma. Zato kad vidimo ljude da piju jeftino vino na ulici, postoji tendencija da se pomisli kako se alkohol plaća socijalnim naknadama. Pokusi s univerzalnim prihodom diljem svijeta, bilo u Južnoj ili Sjevernoj Americi, ili u Africi, Indiji ili Japanu, pokazuju da kad ljudi imaju osnovnu sigurnost - kad znaju da će moći platiti stanarinu i dobiti hranu, oni postaju više odgovorni, a zapravo troše manje na alkohol, drogu i duhan - kaže prof. Standing.

Slavko Kulić

ekonomski stručnjak

Humanizam još nije umro u Europi, ali mi ni plaće ne isplaćujemo...

- To vrijedi za društva koja imaju nagomilano bogatstvo, koja imaju visoku stopu rasta i koja su razumjela da i drugima treba dati. Mi, nažalost, živimo u egzistencijalnoj anksioznosti, jer nemamo ni za pokriće troškova biologije, a kamoli sociologije. Sama ideja je humana i u načelu ljudska, i to treba podupirati bilo gdje, jer pokazuje da humanizam još nije umro u Europi. Mi smo daleko od toga jer ne isplaćujemo plaće ni onima koji rade, a trenutačno ima ih oko 80.000. Mi isplaćujemo minimalne plaće jer je kapital zapovjednik socijalnih i ekonomskih odnosa. Dostupnost kapitalu sve je teža i skuplja, a mi smo šutke pristali raditi za nižu cijenu rada i gotovo smo svi na egzistencijalnom minimumu, ili čak ispod njega. Tu ideju treba u načelu podržati, ali mi tu ideju ne možemo ostvariti, jer nismo u stanju. Nismo u stanju platiti ni one koji rade - rekao je za Glas Slavonije ugledni ekonomist Slavko Kulić. “Mi nismo svjesni da smo iz jednog stanja radničko-klasnih odnosa došli u vlasničko-klasne odnose, gdje je borba za bogatstvom bez rada i znanja temeljna preokupacija pojedinca, a to je tragično. Svu socijalu prebacili smo na pojedince, bilo da je netko bolestan, bilo da je siromašan..., sve je to dobra volja pojedinca i njihov humanizam”, kaže prof. Kulić

Možda ste propustili...

ISTRAŽIVANJE O UPISIMA NA FAKULTETE

Uz maturu, treba uvesti i prijamne

TIHOMIR CIPEK, POLITOLOG, O AKTUALNOM TRENUTKU I BUDUĆNOSTI EU-A

Središnje države Unije žele Europu čvršće povezati i nekako zadržati svoju moć

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

FORTENOVA PRODAJE NEKRETNINE

Na prodaju su ponuđeni bivša farma svinja u Dardi i Kokingrad

2

DODIJELJENE NAGRADE “SOLJAČIĆ” I “SAKAČ”

Osječkom maturantu 5000 eura

3

VELIKA REKONSTRUKCIJA VLADE

Odlaze Gabrijela Žalac, Nada Murganić i Tomislav Tolušić, Paviću novi resor