Regija
NA ISTOKU HRVATSKE

67.000 blokiranih, a osobni bankrot traži samo 91 osoba
Objavljeno 6. listopada, 2016.

ĐAKOVO

U pet županija Slavonije i Baranje, podaci su Fine, u blokadi je čak 67.000 građana, što je grad veći od Sl. Broda. Samo blokirani iz četiri slavonska grada - Osijeka, Broda, Vinkovaca i Đakova koji su na listi 25 gradova po iznosu duga svojih građana duguju 2,4 milijarde kuna! Oni su samo dio vojske blokiranih u RH od više od 328.000 građana, čiji je dug 40,26 milijardi.

U RH 630 osoba

Unatoč tim poražavajućim brojkama, od 1. siječnja i stupanja na snagu Zakona o stečaju potrošača, u Slavoniji i Baranji do 3. listopada, podaci su Fine, pri pet savjetovališta u Slavoniji zahtjev za pokretanje izvansudskih postupaka koji prethode postupku stečaja pred sudovima podnio je samo 91 građanin s prijavljenim obavezama od 63 milijuna kuna! I manja stambena višekatnica ima više stanara, reklo bi se... Njih 57 je iz Osijeka, koji je odmah iza Zagreba, 20 iz Virovitice, po pet iz Broda i Požege te četiri iz Vukovara. U odnosu na 67.000 blokiranih Slavonaca, to je samo 0,15 posto! U RH je taj zahtjev podnijelo nešto više od 630 građana s obvezana od 286 milijuna kuna, a od toga je dosad 251 postupak završio neuspjelim sklapanjem sporazuma. Za ovu na zapadu uvriježenu praksu financijskog “resetiranja” u osobnim financijama i vlastitoj financijskoj ne/disciplini očito nismo sazreli. Ili nismo dovoljno informirani i samodisciplinirani da si priznamo pad na financijsko dno i kretanje iz početka uz bolne rezove te promjene navika uz tuđi nadzor, nadzor povjerenika.

Rok kušnje je od jedne do pet godina, a građanin koji se “financijski pokajao” za vrijeme “pokajanja” boji se da mora živjeti gotovo na kruhu i vodi, odnosno samo uz osnovne potrebe i troškove. Osim građana za osobnim se bankrotom ne otimaju ni stečajni upravitelji za ulogu povjerenika budući da je posrijedi vrlo osjetljiva i nezahvalna stvar. Kako nekomu ući u život, novac, dugove i financijski ga preodgojiti?!

– Jednostavno je neugodno 'prčkati' po nečijem životu, dugovima, novcu... To i kolege kažu, a imamo dovoljno posla i problema sa stečajevima tvrtki. Uostalom, u tematici stečaja potrošača još je podosta nepoznanica - kaže stečajni upravitelj i odvjetnik Zoran Subotić iz Belog Manastira.

Virovitičani prednjače

Dodaje, ne zna nikoga od kolega tko je izrazio želju za edukacijom za povjerenika. Na upit je li ga tko u njegovu okruženju pitao za savjet vezan uz pristupanje osobnom bankrotu, Subotić odgovara: “Samo je jedan takav slučaj bio.” Iako je Đakovo šesti grad u RH po broju korisnika socijalki, čijih je korisnika tu oko 1250, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Đakovo Dubravka Petrović kaže kako se nitko od njezinih korisnika, socijale, nije javio za osobni bankrot.

– Dobili smo i promidžbene letke, no nitko se nije raspitivao za to - kaže Petrović.

Naspram cijele države, blokiranost Slavonaca iznadprosječna je kada je u pitanju postotak blokiranih građana u odnosu na broj stanovnika te u odnosu na broj radno sposobnih. Jer, dok je u RH prosječna blokiranost građana u odnosu na ukupan broj stanovništva 7,66, u Slavoniji je to 9 posto i to u Virovitičko-podravskoj županiji. Dok je prosječan broj blokiranih građana u RH u odnosu na broj radno sposobnih 11,4, u slavonskim županijama taj se postotak penje i do 13,4 posto, i to opet u Virovitičko-podravskj županiji. U njoj je interes za osobni bankrot pokazalo 20 građana, čime je ona na sedmom mjestu, no iznosom njihova duga ona je na visokom trećem mjestu s 27 milijuna kuna prijavljenih obveza koje su veće i od obveza 57 Osječana, a čiji je dug 24 milijuna kuna! U Institutu za financijsko obrazovanje Štedopis zasad zanemariv interes za stečaj potrošača gledaju kroz pitanje njegove provedbe.

– Nije jednostavno! Prije svega je o osobnom bankrotu potrebno educirati građane, pravnike, stečajne upravitelje..., sve u tom osjetljivom, složenom lancu - kaže predsjednica Štedopisa Marina Ralašić, koja se zauzima za institut besplatnog savjetovanja za građane. I primjena osobnog bankrota u našu praksu aktualizira pitanje financijske (ne)pismenosti nacije, za što se u javnosti može čuti inicijativa o uvođenju predmeta financijske pismenosti u škole. Na tragu toga Ralašić najavljuje za kraj listopada u Osijeku edukaciju nastavnika srednjih škola Osječko-baranjske županije.

Suzana ŽUPAN

postotak

Samo je 0,15 Slavonaca za stečaj potrošača

Nisu svi krivi

“Kada govorimo o prosječnom potrošaču, nisu svi krivi što su upali u dugove, nego okolnosti u kojima se živi. Dogodilo se u međuvremenu svašta, počevši od kredita, 'švicarca', dozvoljenih minusa, malih plaća, nedostatka posla, nezaposlenosti... Ljudi su očekivali da će biti bolje, imali dobru namjeru kada su ulazili u kredit, minus… No, višemilijunski dugovi… to je nešto drugo”, kaže Zoran Subotić.

Obrti i OPG-ovi

“Ako je dug samo 20 osoba veći od duga koji ima mnogo veći broj građana u drugim područjima, pretpostavljam da su to obrtnici koji se tretiraju kao fizičke osobe i imovinom garantiraju i za obrt. Mi takvih osoba imamo od prvih kreditnih linija koje se nikad nisu mogle naplatiti jer su obrti propali, a ima i slučajeva da su dužnici umrli pa djeca naslijedila dugove. Mislim da je tu riječ o obrtnicima koji nisu pratili trendove, a nastupila je i kriza pa su nastali dugovi koji se više nemaju iz čega naplatiti. Jedno vrijeme banke su nudile kredite po povoljnim uvjetima i bio je trend kreditnog zaduživanja, a ljudi nisu vodili računa o rizicima. Ne vjerujem da je riječ o običnim građanima jer oni se tako velikim iznosima ne mogu zadužiti u uvjetima kada se za dvije neplaćene rate isključuje struja ili telefon. Velike dugove imaju i fizičke osobe koje se u našoj poljoprivrednoj županiji bave agrarom ili su nositelji OPG-ova, koji nisu dobro planirali isplativost investicija poput kupovanja skupe i često nepotrebne opreme”, kaže obnašateljica dužnosti virovitičkog župana Sanja Bošnjak. Osim nositelja OPG-a, tajnica Udruženja obrtnika Slatina Sanja Grabovac drži da su najveći dužnici osnivači d.o.o.-ova. Kaže, obrtnici su u nezavidnoj situaciji jer zbog mjesečnih paušalnih doprinosa, na koje ne utječe poslovanje ni dohodak, mali obrtnici u kratkom roku postaju veliki dužnici i ovrhe zatvaraju njihove obrte.(P.Ž.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MELITA ABIČIĆ U "MUŠKOM" POSLU

U autobusu koji vozi Melita svi se osjećaju sigurnima

2

OPĆINA DRAŽ MEĐU DESTINACIJAMA S VELIKIM PORASTOM NOĆENJA

Vidikovac i pristanište za čamce čekaju na natječaj, uredit će i topoljsku plažu

3

ŠUMAR I PISAC IZ OTOKA

Opisao iskustva iz kriminalnog miljea i zatvora